Župa sv. Ivana Krstitelja

Podhum, Livno

Škola franjevačke povijesti

Od 10. do. 12. studenog u Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci održana je „Škola bosansko-franjevačke povijesti“. Sudjelovalo je 20 framaša iz raznih mjesnih bratstava Franjevačke mladeži (Frame) Bosne Srebrene.

Naša trojica framaša sudjelovala su na ovoj školi i prepuni dojmova vratili su se kući. U ime Frame Podhum sudjelovali su Stipe Čeko, Luka Mihaljević i David Miloloža.

Na početku programa okupljene sudionike su pozdravili: duhovni asistent Frame Bosne Srebrene fra Antonio Baketarić i gvardijan samostana fra Bono Tomić. Program se sastojao od misnog slavlja, projekcije filma, predavanja, terenskih obilazaka arheoloških lokaliteta i radionica.

Prvoga dana programa fra Antonio je framašima predstavio projekt Škole bosansko-franjevačke povijesti i prezentirao okvire u kojima se realizira. Nakon toga framaši su pogledali film „Franjevački samostan i tragovi bosanskog srednjovjekovlja u Kraljevoj Sutjesci i Bobovcu“, za koji su scenarij pisali dr. fra Stjepan Duvnjak i dr. Dubravko Lovrenović.

Drugoga dana tri je predavanja održao dr. Emir O. Filipović, profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prvo i drugo predavanje održani su na Bobovcu. Teme predavanja su bile: „Bobovac i njegov značaj u srednjem vijeku“ i “Povelje bosanskih vladara i vlastelina”. Treće predavanje održao je na arheološkom lokalitetu “Grgurevo” u neposrednoj blizini samostana na temu „Kraljeva Sutjeska i njezin značaj u srednjem vijeku“. U svim predavanjima profesor Filipović se posebno osvrnuo na bosanske franjevce, njihov život na dvorovima bosanskih vladara te njihovu ulogu u očuvanju uspomene na bosansko kraljevstvo, gdje je vrlo važno istaknuti da je njihova redovnička zajednica – Franjevačka provincija Bosna Srebrena, jedina institucija koja kontinuirano djeluje u Bosni od srednjeg vijeka do danas. Nakon predavanja uslijedio je posjet biblioteci i muzeju koji djeluju u sklopu samostana, gdje se naročita pažnje obratila na eksponate koji se kronološki mogu smjestiti u srednji vijek. Nakon posjete muzeju uslijedila je prezentacija na kojoj je student sa Arhitektonskog fakulteta iz Sarajeva Marko Lubina prikazao u raznim projekcijama pretpostavljeni izgled kraljevskih dvorova u Bobovcu i Sutjesci. Na koncu dana uslijedio je razgovor i rasprava na obrađene teme koje je moderirao fra Antonio Baketarić

Trećega dana doktorant sa Katedre za pejsažnu arhitekturu i floristiku Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Robert Kepić održao je predavanje na teme „Srednjovjekovni samostanski vrtovi“ i „Liječništvo u srednjovjekovnoj Bosni“, gdje se posebno osvrnuo na franjevce koji su dali izuzetan doprinos na tim poljima. Nakon predavanja framaši animatori održali su radionice na temu održanih predavanja koja su se realizirala kroz ovih nekoliko dana. Framaši su potaknuti na kreativno razmišljanje i vrednovanje vlastite povijesti te su im ponuđene ideje za vođenje susreta ovakve vrste u mjesnim bratstvima – što je i konačni cilj ove škole.

Po završetku programa prof. Filipović je dao svoj komentar. Istaknuo je sljedeće: „Framaši koji su sudjelovali na Školi bosansko-franjevačke povijesti posjetili su ostatke stolnih mjesta Bosanskog kraljevstva, odnosno ruševine srednjovjekovnih vladarskih dvorova na Bobovcu i Sutjesci, gdje su održana predavanja o političkom i kulturnom značaju tih mjesta, kao i o drugim pojedinostima iz društvene, ekonomske i vjerske prošlosti srednjovjekovne Bosne. Poseban fokus bio je na historijatu djelovanja franjevačke zajednice na bosanskom prostoru tijekom srednjeg vijeka, ali se također govorilo i o poveljama i pismima bosanskih vladara, o njihovoj grobnoj kapeli i pogrebima, o Crkvi bosanskoj i vjerskim specifičnostima u Bosanskoj državi, rudarstvu i privrednom rastu, putnim komunikacijama i odnosima sa susjedima, o proglašenju Bosne kraljevstvom te o osmanskom osvajanju Bosanskog kraljevstva 1463. godine. Nakon toga,framaši su se upoznali sa sadržajem muzejske zbirke Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. Tako je napravljen jedan široki presjek srednjovjekovne prošlosti Bosne i svi prisutni su bili u prilici steći osnovna znanja o Bosanskom kraljevstvu i najranijem razdoblju djelovanja franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni. Sudeći po broju pitanja i komentara, framaši su pozorno pratili izlaganja i bili su i više nego zainteresirani, te sudim da su opisanim pristupom ispunjeni svi ciljevi ovog segmenta Škole bosansko-franjevačke povijesti.“.